top of page

HISTORIA DA ESCOLA

Dadosda Escola

 

Naran Eskola                                  : Escola Técnica Informática de Baucau (ETI de Baucau)

Fatin                                                 : Bugate,Tirilolo, Baucau

Suko                                                 : Tirilolo

Administrasaun  Postu                 : Baucau Vila

Municipio                                        : Baucau

Diretor da Escola                            : Dionísio Miguel de Jesus Ximenes,L.Gi

N.º  Telefone                                     : 77385765

Naran husi Fundasaun                   : Fundação Klibur Mata Dalanba Cooperativa no Fila Liman

Fatin                                                  : Rua praia dos Coqueiros, (ex- pertamina) Díli

Telefone                                            : 3317073

Data hari Fundasaun                      : 01 Junho 2000

Data registu iha ONG Forum         : 14/06/2002

Tinan hahu Atividade                      : 2000

Data registu iha Tribunal Dili         : 04/07/2002

Número Registu                               : 3/DNRN-MJ/IV/2008

Número TIN                                      : 5002065

Naran Fundador / Prezidente        : Abel da Costa Freitas Ximenes

Naran Diretor Exekutivu                 : Augusto da Conceição, SE.MSA

 

 

 

Historia Badak Escola Técnica Informática

 

Atu hasoru dezafius iha mundu globalizasaun ho mudansa ba siensia teknologia iha merkadu global persija rekursu humanus nebe professional, laos deit ba sira nebe remata estudo iha ensinu superior maibe mos ba sira nebe aprende iha ensinu sekundariu atu sai peritus, professional nebe iha quantidade diak. Peritus sira ne’e persija tebes iha area produsaun, industria, telekomunikasaun, negosio, edukasaun hoseluk-seluk tan.  Tamba ne’e  edukasaun iha area teknika importante tebes no sira obrigatoriomente atu hafoun ka atualiza (update) siensia  no halo adaptasaun ba teknologia foun nebe buras loron ba loron ho maka’as tebes nebe moderno ho inovasaun iha mundu tomak. Ho ida ne’e edukasaun sai hanesan seitor nebe vital ho estrategia hodi hamoris rekursu ema ida-ida iha kontekstu ”Investimento Capital Humano”

            Minimu rekursu humano iha Nasaun oin-oin bele resolve liu husi maximiza no dezemvolve seitor edukasaun espesifiku ba nasaun dezemvolvido hanesan ita nia rai doben Timor-Leste. Tamba ne’e maka loke Escola Técnica Informática ba ema Timor oan tomak iha nivel secundaria atu nune’e bele kompete tama ba merkadu de servisu nomos atu bele kontinua ba nivel superior mesmu iha rai laran nomos iha rai liur.

Relasiona ho mehi kiik ida ne’e hanesan reasaun no kontribuisaun positiva ba prosesu dezemvolvimento, no partisipasaun ema Timor Oan iha dezemvolvimento iha nia nasaun rasik ka ho prinsipu : “Timor oan sai duni nain ba nia rain rasik”

Liu husi prinsipu sira iha leten, maka Fundação Klibur Mata Dalan ba Cooperativa no Fila Liman, Loke Escola Técnica Informática nebe halao nia atividade inskrisaun ba estudante foun iha loron 5 fulan Novembro tinan 2009  iha suco Bidau Akadiru Hun, Administrasaun Posto Nai Feto, Municipio Dili.

Hare ba avansadu ema timor oan hakarak aprende iha area informatika nebe makaas tebes Fundação Klibur Mata Dalan ba Cooperativa no Fila Liman hamutuk ho Estrutura Escola Técnica Informatica- Dili, iha hanoin atu loke liras ba iha Municipio sira iha teritorio Timor-laran.

Ho nune’e maka  iha tinan Letivo 2012 ETI loke tan classe a Distancia ida iha Municipio Baucau ho area  Técnico de Linguagem de Programação. No iha loron  13 Fulan Abril tinan 2012 hetan inaugurasaun ba instalasaun escola husi Sr. Vice Ministro da Educação, Dr. Paulo Assis Belo. Hodi sai hanesan Eskola distancia husi ETI-Dili.

 

Iha tinan 2014 Ministerio da Edukasaun Nacional, husu ba Eskola no Fundasaun atu trata ou prepara dokumentos hodi nune’e ETI-Baucau labele sai hanesan tan klasse distancia husi ETI-Dili, tamba razaun ETI-Baucau iha administrasaun Municipio seluk. Bazeia ba prinsipiu no hanoin iha leten maka Fundação Klibur Mata Dalan, diside ba klasse a distancia escola técnica informática nebe iha distrito sira, atu bele hamrik mesak no responsável  ba nessesario nebe existe.

 

Vizaun

Habelar an hodi tuir mudansa saida deit nebe Timor-Leste iha hanesan seitor Edukasaun, teknologia, ekonomia nomos seitor politik ho governasaun. Tamba iha prinsipu katak dinamika nebe relevante ho moris nudar nasaun nian no nesisidade nebe inportante liu para atu hatene.

 

Missaun

Hasae kualidade rekursu humano ema Timor-Leste  atu sai peritus, badinas, profissional no cultural iha aspetu oin-oin, hodi tuir no partisipa dezenvolve moris ekonomia no establidade ba povo nia moris iha Ukun Rasik An iha era globalizasaun ida ne’e.

 

------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

Objectivu

  • Hasae qualidade rekursus humanu ema Timor oan liu-liu ba iha area Técnico Multimedia, Linguagem de Programasaun no Técnico Gestão Manutenção equipamentos informaticos.

  • Atu fasilita hodi bele hetan servisu no bele kontinua ba nivel ensino superior.

  •  

 

Donatur/Doador: NCBA / USAID

 

Rede no parceiros

Escola Tecnica Informatica-Baucau hanesan Instituisaun Edukasaun  maka ba oin nafatin loke an no halo adaptasaun ba dinamika mundu globalizasaun. Nune’e ETI-Baucau  halo relassaun servisu ho parceiros sira hanesan tuir mai ne’e :

 

  • Governo da RDTL, Especial ho Ministério da Edukasaun;

  • SEPFOPE;

  • ETI de Díli, ETI-Maliana no ETP-Atelari;

2.         Institute Of Business (IOB), Timor-Leste;

3.         UNIGA (Universidade de Gajayana), Malang, Indonésia;

4.         STIKOM (Escola Superior de Ciências de Computação), Bali, Indonésia;

5.         Escola Técnico-profissional de Tecnologias de Informação, Bali, Indonésia;

6.         Escola profissional de Telecomunicações de SandhyPutra, Malang, Indonésia;

7.         Escola Técnico-profissional pública nº 1, Denpasar, Indonésia;

8.         Timor-Telecom.

 

Fasilidadenebe ajuda procesu aprendizagem iha ETI-Baucau

 

Iha ambiente estuda seguru no facilita acesu ba fasilidade tuir standarizasaun nacional no internacional nune’e bele serve ba dezenvolvimentu no kapasitasaun ba prezenca ema sira ne’e nian iha area informasaun no teknologia nebe direitamente relasaun ho komputador.

------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

Kondisaun Iha ETI-Baucau Mak hanesan Tuir Mai Ne’e :

  

UNDER CONSTRATION !!!!

 

© Escola Tecnica Informatica Baucau, TImor-Leste

  • w-facebook
  • Twitter Clean
  • w-googleplus
  • w-youtube
bottom of page